Sto kvadrata je granica na kojoj prestaje improvizacija. Svaki metar se vidi — i svaki loše postavljen zid se oseća svaki dan.
Ovo je prvi u seriji tekstova o kvadraturama. Počinjemo od najmanje, jer je ona i najteža za projektovanje.
Prvo: čijih sto kvadrata
Kada neko kaže „kuća od sto kvadrata“, misli na jednu od tri različite stvari:
- Neto površina — zbir površina prostorija, ono po čemu se zaista živi.
- Bruto površina — neto plus zidovi. Kod porodične kuće razlika je red veličine 20 do 25 odsto.
- Bruto razvijena građevinska površina — zbir bruto površina svih etaža; to je veličina koja ulazi u dozvolu.
Praktično: kuća od 100 m² neto ima oko 125 m² bruto. Ako je vama važno koliko se živi, gledajte neto. Ako gledate šta plan dozvoljava na parceli — gleda se bruto.
Ta razlika od dvadesetak kvadrata je razlog zbog kojeg ljudi često misle da su dobili manju kuću nego što su naručili. Nisu — poredili su dva različita broja.
Šta realno staje u 100 m² neto
Ovako izgleda poštena raspodela za četvoročlanu porodicu, bez ulepšavanja:
- Dnevni boravak sa trpezarijom i kuhinjom u jednom prostoru — oko 32 do 36 m².
- Roditeljska spavaonica — 12 do 14 m².
- Dve dečje sobe — po 9 do 11 m².
- Kupatilo — 5 do 6 m².
- Ostava ili tehnička niša — 3 do 4 m².
- Ulaz, hodnik i komunikacije — 10 do 14 m².
Zbir je tačno oko sto. To znači da je kuća od sto kvadrata potpuno upotrebljiva porodična kuća — ali bez ijedne rezerve.
Šta se gubi
Ovo je deo koji vredi pročitati pre nego što se odluka donese, jer se sve nabrojano posle traži.
- Drugo kupatilo. Na sto kvadrata teško staje i kupatilo i poseban toalet. Najčešće rešenje je jedno kupatilo, dobro postavljeno — pristupačno iz noćne zone, a da se do njega ne prolazi kroz dnevnu sobu.
- Radna soba. Nema je kao zasebna prostorija. Postoji kao kutak, i to je rešenje sa kojim treba ući u projekat, a ne otkriti ga posle useljenja.
- Garderoba. Zamenjuje je zid ormara — što je zapravo efikasnije, ali traži da se predvidi na početku.
- Vešeraj. Mašina završava u kupatilu ili u ostavi; ostava je bolje rešenje i zato je u spisku iznad.
- Gostinska soba. Ne postoji. Postoji kauč.
Pet pravila koja od male kuće prave udobnu
Razlika između tesne i prijatne kuće od sto kvadrata nije u kvadratima nego u odlukama:
- Otvoren dnevni prostor. Kuhinja, trpezarija i dnevni boravak kao jedna celina daju osećaj prostora koji tri odvojene sobe iste ukupne površine nikada ne daju.
- Minimum hodnika. Svaki metar hodnika je metar koji se ne koristi. Cilj je da se iz jedne tačke ulazi u što više prostorija.
- Terasa kao produžetak. Natkrivena terasa uz dnevni boravak povećava upotrebljiv prostor šest meseci godišnje, a ne ulazi u neto površinu.
- Ugradnja umesto nameštaja. Ormari u zidnim nišama, klupe sa odlaganjem, prostor iznad vrata — na maloj kvadraturi to je razlika između reda i haosa.
- Svetlo sa dve strane. Prostorija osvetljena sa dve strane deluje osetno veće. Zato se na maloj kući posebno pazi na orijentaciju — više o tome u tekstu orijentacija kuće prema stranama sveta.
Prizemna ili sa potkrovljem
Na sto kvadrata prizemna varijanta je skoro uvek bolja. Razlog je aritmetički: stepenište sa pripadajućim prostorom uzima dvanaest do šesnaest kvadrata na oba nivoa. Na kući od sto kvadrata to je jedna cela soba — sedam odsto kuće potrošeno na kretanje.
Potkrovlje na ovoj kvadraturi ima smisla samo ako parcela ne dozvoljava prizemnu kuću — ako je uska ili ako je zauzetost strogo ograničena. O tome kako se to čita iz plana pisali smo u tekstu koliko kuće staje na vašu parcelu.
Kuća bliska ovoj veličini iz naše galerije je projekat moderne prizemne kuće — 108 m² neto, 135 m² bruto, gabarit 15 × 9 metara.
Koliko parcele treba
Prizemna kuća od sto kvadrata neto ima otisak od oko 125 m². Uz propisana udaljenja od granica parcele, prilaz i parking, parcela od oko 350 do 400 m² je realan minimum — pod uslovom da je široka najmanje 15 do 16 metara.
Naglasak je na širini, ne na površini. Uska parcela od 500 m² ume da bude teži slučaj od široke od 380. Koliko tačno treba na vašoj lokaciji zavisi od indeksa i udaljenja iz važećeg plana.
Zašto je sto kvadrata dobra odluka
U razgovorima se ova kvadratura često brani kao „ono što smo mogli“. To je šteta, jer ima i argumente za sebe.
Manja kuća se jeftinije gradi, jeftinije greje i lakše održava — i to svake godine, ne samo prve. Manja kuća se i brže završava, pa se ranije useljava. A kompaktna kuća ima povoljniji odnos omotača prema zapremini, što znači manje površine kroz koju se gubi toplota po kvadratu korisnog prostora.
Loše projektovanih kuća od 200 kvadrata ima više nego loše projektovanih od sto — jer se na sto kvadrata greška odmah vidi, pa se ređe i pravi.
Kada preći na 120
Ako vam je važno bar jedno od ovoga — drugi toalet, prava ostava, radna soba, vešeraj odvojen od kupatila — onda sto kvadrata nije vaša kvadratura. Tih dvadeset kvadrata više rešavaju tačno te stvari, i o tome smo pisali u tekstu kuća od 120 kvadrata.
A ako sto kvadrata jeste vaša kvadratura, ostaje samo da se dobro rasporede. To se ne radi iz kataloga nego za konkretnu parcelu — više o našem pristupu na strani projekti kuća.
Da vidimo šta staje na vašoj parceli
Pošaljite katastarsku opštinu i broj parcele i recite koliko vas živi u kući. Iz toga vidimo o kakvom se zahvatu radi, pa ponuda može da bude tačna umesto okvirna. Odgovaramo u roku od dva radna dana.
Iz istog vodiča
- Plac za kuću: šta proveriti pre nego što platite
- Koliko kuće staje na vašu parcelu
- Gotov projekat kuće ili projekat za vašu parcelu
- Prizemna kuća ili kuća na sprat
- Orijentacija kuće prema stranama sveta
- Podrum u kući: kada ima smisla, a kada je bacanje para
- Kuća za odmor: šta je drugačije kad se u njoj ne živi cele godine
- Kuća od 120 kvadrata: šta kupuje tih dvadeset metara
- Kuća od 150 kvadrata: gde počinje pravi izbor
- Kuća od 200 kvadrata: gde prestaju kompromisi u prostoru
- Projekti modernih kuća: šta rešenje čini dobrim
- Kako izabrati projekat kuće: šta zaista treba da odlučite
- Projektovanje kuća po gradovima
- Gradite iz inostranstva
Česta pitanja — kuća od 100 kvadrata
Da li je 100 kvadrata dovoljno za četvoročlanu porodicu?
Jeste, ali bez ijedne rezerve. U 100 m² neto realno staju dnevni boravak sa trpezarijom i kuhinjom od 32 do 36 m², roditeljska spavaonica od 12 do 14 m², dve dečje sobe od po 9 do 11 m², kupatilo od 5 do 6 m², ostava od 3 do 4 m² i 10 do 14 m² komunikacija. To je potpuno upotrebljiva porodična kuća, ali svaki metar mora da bude namenjen.
Koliko je 100 m² neto u bruto površini?
Oko 125 m². Kod porodične kuće razlika između neto i bruto je red veličine 20 do 25 odsto, jer bruto uključuje i zidove. Neto je ono po čemu se živi, a bruto ono što ulazi u račun sa planskim dokumentom i u dozvolu. Većina nesporazuma o veličini kuće nastaje zato što se porede dva različita broja.
Šta se sve gubi na 100 kvadrata?
Drugo kupatilo ili poseban toalet, radna soba kao zasebna prostorija, garderoba, veš prostorija odvojena od kupatila i gostinska soba. Sve to se može delimično nadoknaditi rešenjima — zid ormara umesto garderobe, ostava sa mestom za mašinu, radni kutak — ali samo ako se predvidi u projektu, a ne posle useljenja.
Koliko parcele treba za prizemnu kuću od 100 kvadrata?
Otisak je oko 125 m², pa je uz propisana udaljenja, prilaz i parking realan minimum parcela od oko 350 do 400 m², širine najmanje 15 do 16 metara. Naglasak je na širini: uska parcela od 500 m² ume da bude teži slučaj od široke od 380. Koliko tačno treba na konkretnoj lokaciji zavisi od indeksa i udaljenja iz važećeg plana.
Vodiči po kvadraturi
Iz naše prakse



